Vratimo se mnogo godina unazad i prisjetimo se homo erectusa, čovjeka koji je bio znatno više vezan za prirodu iz koje je crpio resurse potrebne za preživljavanje. Taj naš, ne tako davni predak bio je snažne konstitucije i nije patio od bolova u kralježnici, kardiovaskularnih bolesti i drugih tegoba koje karakteriziraju sadašnje vrijeme. U današnjem svijetu gdje se razvojem mehanizacije i robotike došlo gotovo do savršenstva, suvremenom čovjeku nije preostalo ništa drugo nego da „sjedne“. Stalnim sjedenjem kod kuće, u automobilu, na poslu pretendira se sjedilački način života i dolazi do propadanja mišića (hipotrofije) i porasta tjelesne težine na račun masnog tkiva. Krajnji rezultati takvog načina života su bolna stanja krlježnice, reumatske tegobe, bolesti respiratornog, kardiovaskularnog i drugih sustava.
Svakako treba ozbiljno prihvatiti studije znanstvenika koji smatraju da je za zdravlje tjelesna aktivnost od 30 min dnevno važnija od nepušenja i zdrave prehrane. Nije za odbaciti niti tvrdnje da izostanak tjelesne aktivnosti u djece šteti njihovom rastu i razvoju, kod odraslih šteti zdravlju, a kod sta starih može biti i opasno po život.
Zanemarimo li sve zdravstvene razloge koji nas potiču na vježbanje i tjelesnu aktivnost ostaje nam svakako osjećaj ugode ali i ponosa nakon nečeg dobrog i korisnog što smo napravili za sebe i svoje tijelo.
Autor: Slaven Periša, vft. , Učilište Lovran - Spa Wellness Akademija
Tjelesna aktivnost je svaki rad mišićno koštanog sustava koji troši energiju iznad razine mirovanja. Kad govorimo o vježbanju onda također postoji rad mišićno koštanog sustava no on nije posljedica neke druge svakodnevne aktivnosti, već se radi o namjenskoj i ciljanoj tjelesnoj aktivnosti koja je sama sebi svrha.
Problem nastaje kad zbog ubrzanog tempa života zanemarimo vježbanje a suvremena tehnologija svede našu tjelesnu aktivnost na minimum.
