Zdrav način života ne podrazumijeva samo bavljenje fizičkim aktivnostima, prestanak pušenja ili dovoljnu količinu sna. Nove spoznaje o očuvanju zdravlja pridaju veliku pažnju prehrambenim navikama pojedinaca, ali i cijelog pučanstva.
U posljednje se vrijeme često spominju pojmovi kao "zdrava hranaÂť, "funkcionalna hranaÂť, "nutricionizamÂť, "pravilna prehranaÂť. Činjenica je, kako hrana, tj. način prehrane uvelike utječe na zdravlje pojedinca - bilo pozitivno ili negativno.
Pravilna prehrana je prehrana, koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za svim esencijalnim hranjivim tvarima, a istodobno smanjuje rizik oboljevanja od kroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane. Prema američkoj definiciji iz 1974. godine, zdrava hrana podrazumijeva "namirnice, koje pridonose promociji fiziološke i psihološke ravnoteže organizma kao i optimalnoj otpornosti na stres, infekciju i bolest.Âť Danas se pod tim pojmom podrazumijevaju proizvodi od cjelovitog zrna žitarica, riba, maslinovo ulje, crno vino, citrusno voće, obojeno povrće, fermentirani mliječni proizvodi (probiotika) i dr. Kao tipičan primjer zdrave odnosno pravilne prehrane WHO navodi mediteransku prehranu, koja se ujedno s pravom može nazvati funkcionalna prehrana, jer pozitino utječe na ukupno zdravlje pojedinaca.
Nutricionizam, kao znanost o prehrani, tek posljednjih desetak godina dobiva na važnosti. To je posljedica činjenice da ljudi postaju svjesni pozitivne veze između pravilne prehrane i poboljšanja zdravstvenog stanja. S tim u vezi je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila 16. listopada za Svjetski dan hrane. Time se je ujedno željela pružiti mogućnost svakom pojedincu upoznati se s problemom prehrane i, shodno tome, prilagoditi ili promijeniti vlastite prehrambene navike.